Virtualizacijski softver otvorenog koda u nastavi
Summary
Na području informacijsko komunikacijskih tehnologija, pojam “virtualizacija” je uveden 1960. godine u firmi IBM. Označava apstraktne, prividne, neopipljive i teže predstavljive računalne resurse. Radi se o nadomještanju prave sklopovske i programske opreme s virtualnom (softverom). Odnosi se na virtualna računala, memorije, mreže, pogone, aplikacije, operacijske sisteme, direktorije, radne površine, tipkovnice, printere itd. . Virtualizacija se može odvijati na nivou hardvera, operacijskog sistema ili korisničkih programa. Korisnik danas sve češće radi s takvim virtualnim sistemima, posebno na internetu, gdje se nudi nova usluga računalstva u oblaku – “tamo negdje” (engl. Cloud Computing). Rad u virtualnom svijetu nudi niz prednosti, ali i pokoju manu. Programska oprema koja omogućava prividnost resursa, postaje sve više otvorena i besplatna. Za potrebe nastave u osnovnim, srednjim školama i fakultetima je izrađeno mnogo programa, koje ću objasniti i prezentirati na predavanju DORS/CLUC 2017. Varaždin, 27.03.2017. Stjepan Ledinski
Speaker
Živim u Varaždinu, Ognjena Price 2, rođen sam 02.11.1955. u Ježovcu, Bednja, Varaždinska županija, Republika Hrvatska. Osnovnu školu sam pohađao u Vrbnu, a srednju elektroničko-tehničku školu "Ruđer Bošković" u Zagrebu. Završio sam Tehnički Fakultet u Mariboru i stekao zvanje dipl. ing. elektrotehnike (smjer računalstvo i informatika). Od 1977. godine sam radio u tvornici računskih strojeva Zagreb, od 1991 sam bio samostalni poduzetnik, a od 2000. godine sam zaposlen kao profesor stručnih predmeta (elektro) na Elektrostrojarskoj školi u Varaždinu. Sada predajem računalstvo, mikroprocesore, sustavnu programsku potporu, operacijske sustave, operacijske sustave i mreže, poslužiteljske operacijske sustave te mikroračunala u 3. i 4. razredima tehničara računalstva (stari i novi kurikulum), tehničara elektronike i učenicima tehničke gimnazije. Za navedene predmete sam pišem nastavne materijale (skripta) i slobodni su za preuzimanje s interneta (linux.ess.hr). Sloboda i odgovornost su moji izbori, pa od 1996. godine koristim, širim i razvijam programe pod slobodnim licencama. Udio programa otvorenog izvornog koda nezaustavljivo raste na globalnom tržištu, pa se pojavljuje potreba učenika za kvalitetnim, operativnim znanjem iz ovakvog sistemskog i korisničkog softvera. S ovim izazovom nastojim zaokupirati mlade ljude, jer su oni u fazi intenzivnog upijanja znanja i vještina. Zbog upoznavanja s novostima o ovoj informatičkoj tehnologiji, uređujem web stranicu "linux.ess.hr".
